U ZDRAVOM DUHU

STRES+KORONA=DEBLJINA

543 pregleda

Mnogi Amerikanci su se u toku pandemije udebljali gotovo kilogram mesečno.

Ako ste tiokom pandemije dobili nekoliko neželjenih kilograma, niste jedini. Prema anketi Američkog psihološkog udruženja, 61% odraslih osoba u SAD izvijestila je o neželjenoj promeni težine od početka pandemije.Rezultati studije (Slightly More Than 6 in 10 U.S. Adults (61%) Report Undesired Weight Change Since Start of Pandemic)objavljeni u martu 2021. pokazali su da je u toku pandemije 42% ispitanika dobilo neželjenu težinu. U proseku dodatnih 13 kilograma, s time da je skoro 10% tih ispitanika dobilo više od 22 kilograma.S druge strane, skoro 18% Amerikanaca reklo je da je izgubilo kile, u proseku su evidentirali gubitak od 12 kilograma.

Mesečno i skoro kilogram

Prema drugoj studiji (Body Weight Changes During Pandemic-Related Shelter-in-Place in a Longitudinal Cohort Study),objavljenoj 22. marta 2021, ispitanici su u proseku od februara do juna 2020. dobijali 0,7 kilograma mesečno. Za vreme istraživanja stručnjaci sus proveli 7.444 merenja težine kod 269 uečsnika širom SAD. Ustanovili su da su u proseku imali stalan porast telesne težine brzinom od 0,27 kilograma svakih 10 dana, bez obzira na zemljopisni položaj ili popratne bolesti.

Kada je pod stresom, u telu se smanjuje količina neurotransmitera, poput serotonina, dopamina i melatonina. S obzirom na to da serotonin reguliše emocije, apetit i probavu, njegov nizak iznos povećava anksioznost i može promeniti prehrambene navike.

Nutricionistkinja i neuronaučnica Lina Begdah sa Univerziteta Bingamton, koja se bavi istraživanjem povezanosti ishrane, načina života, stresa i mentalnih tegoba, navodi da je zajednički imenitelj svim tim promenama u telesnoj težini tokom pandemije – stres.Prema anketi koju je u januaru 2021. provelo Američko psihološko udruženje, oko 84% odraslih osoba u SAD je krajem decembra doživelo barem jednu emociju koja je povezana sa stresnim razdobljem.


(Pexels/Olya Kobruseva)

Promene u ključnim hormonima

Naša reakcija za borbu i bijeg (fight or flight response) je urođena reakcija koja se razvila kao mehanizam preživljavanja, objašnjava Begdah. Ona omogućuje ljudima da brzo, poput grabljivaca, reaguju na akutni stres ili da se prilagode hroničnom stresu, poput nestašice hrane. Kada naše tielo prolazi kroz stresno razdoblje, ono drži naš mozak u stanju alarma ili opreza, odnosno smanjuje iznos nekih hormona i hemikalija u mozgu da bi se sprečilo ponašanje koje neće pomoći u hitnoj situaciji, a povećava ostale hormone koji imaju tu funkciju.

Kada je pod stresom, u telu se smanjuje količina neurotransmitera, poput serotonina, dopamina i melatonina, navodi Begdah. S obzirom na to da serotonin reguliše emocije, apetit i probavu, njegov nizak iznos povećava anksioznost i može promeniti prehrambene navike. Dopamin, pak, reguliše naše motivacije. Sve manje dopamina može rezultirati manjom motivacijom za vežbanjem, održavanjem zdravog načina života ili obavljanjem svakodnevnih zadataka. Kad su ljudi pod stresom, oni, takođe, proizvode manje hormona spavanja”, melatonina, što dovodi do problema sa spavanjem.

Hormoni epinefrin i noradrenalin posreduju u fiziološkim promenama povezanim sa stresom, te su njihove količine obično povišene u stresnim situacijama. Te biohemijske promene mogu uzrokovati promene raspoloženja, uticati na prehrambene navike, smanjiti motivaciju usmerenu prema cilju i poremetiti cirkadijalni ritam spavanja.Sve u svemu, stres vam može vaše prehrambene navike izbaciti iz ravnoteže, smanjiti motivaciju za vježbanjem ili zdravom prehranom. A ova prošla godina je zasigurno za sve nas bila stresna”, smatra pomenuta neuroznaučnica.

Spas u kaloričnoj hrani

Mnogi ljudi utehu pronalaze u visokokaloričnoj hrani. To je zato što čokolada i druge poslastice u kratkom roku povisuju iznos serotonina u našem organizmu i stvaraju osećaj sreće.No, problem je u tome što krv vrlo brzo očisti dodatni šećer, pa je mentalni podsticaj izuzetno kratkotrajan, što ljude dovodi do toga da jedu još više. Potreba za hranjenjem je prirodan odgovor na stres ali, u kombinaciji s nižom motivacijom za vežbanjem i konzumacijom zdrave hrane, stres može rezultirati neželjenim debljanjem.

Zašto neki ljudi gube kilograme? Mozak je povezan s crevima dvosmernim komunikacionim sistemom, koji se naziva vagus živac. Radi se o moždanom živcu s vrlo raširenim nevnim vlaknima, a koji opskrbljuje mnoge delove tela (poput donjeg dijela ždrela, grkljana, dušnika, jednjaka, želuca, srca i krvnih sudova), osiguravajući time nesmetane funkcije gutanja, proizvodnje glasa, krvotoka i probave.

Kada smo pod stresom, naše telo inhibira signale koji putuju kroz vagus živac, pri čemu se usporava probavni proces i zbog toga se neki ljudi osećaju siti iako nisu uneli dovoljno kalorija.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar