Stari kontinent se, naime, zagreva dvostruko brže od svetskog proseka, s porastom prosečne temperature od 2,5 stepena u odnosu na predindustrijsko razdoblje, dok je globalni prosek porastao za 1,4 stepen! Deo razloga za ubrzano zagrevanje leži u zemljopisnom položaju Evrope, koja je povezana s Arktikom – drugim područjem na svetu koje se zagreva još brže, s prosečnim porastom temperature preko 3,3 stepena. Jedan od uzroka je albedo efekat.
Veliki deo zapadne Evrope trenutno je zahvaćen intenzivnim toplotnim talasom s neuobičajeno visokim temperaturama, od Ujedinjenog Kraljevstva i Irske na severu, preko Nemačke i Francuske, do Španije i Italije na jugu. To je posledica je takozvane toplotne kupole, snažnog i sporopokretnog visokog pritiska vazduha koji dolazi iz severne Afrike i zadržava vrući vazduh iznad Evrope poput poklopca na loncu. Prema podacima evropske službe za klimatske promene „Kopernikus”, takve vremenske pojave u proteklih 25 godina postale su sve češće, podstičući učestalije i jače toplotne valove, piše Deutsche Welle.
„Temperature ovakvih razmera nekad su bile izuzetak čak i usred leta”, izjavila je Friderike Oto, profesorka klimatskih nauka na Imperijal koledžu u Londonu. „Ova ekordna vrućina jasno pokazuje otiske klimatskih promena.” Iako je još rano precizno utvrditi u kojoj je meri talas pojačan emisijama gasova „staklene bašte”, prethodne analize u Evropi od 2003. pokazuju jasnu vezu. Proučavanja koja je sprovela organizacija World Weather Attribution, čija je suosnivačica Friderike Oto, zaključile su da su takvi ekstremni vremenski događaji postali „znatno verovatniji i intenzivniji zbog klimatskih promena izazvanih ljudskim delovanjem”.
Najnoviji izveštaj „Evropsko stanje klime”, objavljen u aprilu, navodi da je na najmanje 95 posto kontinenta 2025. godine zabeležena temperatura iznad godišnjeg proseka. Intenzivni toplotni talasi s temperaturama višim od 30 Celzijusovih stepeni izmereni su čak i severno od Arktičkog kruga, a temperatura površine mora bila je najviša ikad potvrđena. „Evropa je kontinent koji se najbrže zagreva, a posledice su već sada ozbiljne”, rekao je Florijan Papenberger, rukovodilac Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, jedne od institucija koje stoje iza izveštaja. Evropa se, naime, zagreva dvostruko brže od svetskog proseka, s porastom prosečne temperature od 2,5 stepena u odnosu na predindustrijsko razdoblje, dok je globalni prosek porastao za 1,4 stepen.
Deo razloga za ubrzano zagrevanje leži u zemljopisnom položaju Evrope, koja je povezana s Arktikom – drugim područjem na svetu koje se zagreva još brže, s prosečnim porastom temperature preko 3,3 stepena. Jedan od uzroka je albedo-efekat: tamni, ledom nepokriveni Arktički okean upija više sunčeve energije nego reflektujući led. Isti proces postoji i u Evropi, gde su područja poput Alpa, nekad prekrivena snegom do kasnog leta, sve češće bez snežnog pokrivača, zbog čega tamnije tlo upija više toplote i dodatno ubrzava zagrevanje. Naučnici zagrevanje povezuju i s promenama u visinskoj struji vazduha koja teče sa zapada ka Evropi. Nekad stabilni vetrovi poremećeni su klimatskim promenama, što dovodi do ekstremnijih vremenskih obrazaca koji se duže zadržavaju nad istim područjima. Studija iz 2022. pokazala je da su postala učestalija razdoblja u kojima se pomenuta struja deli na dva kraka. „Tokom tok stanja vremenski sistemi se preusmeravaju prema severu, a nad zapadnom Evropom se mogu pojaviti dugotrajni toplorni valovi”, objasnila je Efi Rausi, rukovoditeljka studije iz Instituta za izučavanje uticaja klime u Potsdamu.
Izveštaj „Evropsko stanje klime 2025” ističe da su stroži propisi o kvalitetu vazhuha iz osamdesetih godina prošlog veka smanjili onečišćenje, a doveli do viših temperatura. Pre tih propisa, sitne reflektujuće čestice sulfata i nitrata iz ispuštenih gasova i fabričkih dimnjaka posredno su hladile kontinent odbijajući sunčevu svetlost. Njihovim smanjenjem delimično je ublažen taj rashlađujući učinak. Klimatski stručnjaci naglašavaju da to ne znači da trebal odustati od smanjenja emisija štetnih gasova. Potreba za ograničavanjem zagrevanja naglašena je i u novom izveštaju Svetske meteorološke organizacije (WMO) i britanske Meteorološke službe.
Studija predviđa gotovo rekordne globalne temperature u sledećih pet godina i navodi da je verovatno da će svet prije 2031. doživeti novu najtopliju godinu u istoriji merenja. „Zadatak pred nama je jasan”, upozorio je početkom meseca generalni sekretar UN Antonio Gutereš, pozvavši na napore za ograničavanje porasta temperature radi „izgradnje sigurnije, pravednije i otpornije budućnosti za sve”. Prošle sedmice Svetska organizacija izglasala je nastavak potpore brzom i pravednom prelazu s fosilnih goriva, a ubrzano uvođenje obnovljivih izvora energije od 2000. godine već je pomerilo trendove zagrrvanja dalje od najgoreg mogućeg scenarija.
(Ilustracija Fatih Turan/Pexels)
(Indeks)
