Eksperimentalna tableta pokazala je izuzetan uspeh u lečenju raka gušterače i iz temelja uzdrmala dosadašnja saznanja o ovoj smrtonosnoj bolesti. Decevijama je Ahilova peta jednog od najsmrtonosnijih karcinoma naučnicima bila pred očima, a činilo se da za nju nema leka. Rak gušterače je dijagnoza sa izrazito lošom prognozom, od koje samo 13 posto obolelih preživi pet godina. Još početkom osamdesetih istraživači su otkrili ključnu slabost – mutirani protein KRAS koji podstiče agresivan rast i širenje niza tumora, a kod raka gušterače pokazao se kao pokretač u gotovo svakom slučaju, piše Washington Post.
Problem je bio u tome što je protein, koji je trebalo da blokira, bio ravan i gladak, pa se lek ima za šta vezati. Naučnici su ga opisivali kao kuglu za kuglanje bez rupa ili masnu kuglu, a vremenom je dobio status neizlečivog. U samo nekoliko sedmica shvatanje o raku gušterače se potpuno preokrenulo. U aprilu je biotehnološka kompanija Revolution Medicines objavila da je njena eksperimentalna tableta daraxonrasib postigla dosad neviđen uspeh: pacijenti su živeli 13 meseci, dvostruko duže od onih na standardnoj hemoterapiji.
„To je početak velikog talasa promena za ovu bolest”, izjavila je Ejlin OʼRejli, onkološkinja iz centra za rak Memorial Sloan Kettering. U razvoju su i drugi lekovi koji bi mogli delovati bolje, a otvara se i mogućnost primene ovog pristupa u lečenju raka pluća i debelog creva. Kada je Kevan Šokat, hemijski biolog sa Univerziteta u Kaliforniji, 2008. godine počeo da proučava KRAS, naučnici su se time bezuspešno bavili godinama: „U literaturi nije postojalo ništa što bi nam davalo nadu da ćemo uspeti”. Usredsredio se sa saradnicima na specifičnu mutaciju koja uzrokuje mali postotak najčešćeg raka pluća. Godine 2013. izvestili su o razvoju molekula koji su se vezali za protein, otkrivši svojevrsni džep koji ranije nije bio vidljiv. Bio je to veliki korak napred, ali se odnosio na specifičnu verziju proteina se javlja kod samo jedan posto slučajeva raka gušterače.
U međuvremenu hemijski biolog s druge strane SAD imao je drugačiji pristup. Gregori Verdin, profesor sa Harvarda i preduzetnik koji je 2012. osnovao kompaniju Warp Drive Bio, inspiraciju je potražio u prirodi. Uočio je da je ona ponudila genijalno rešenje. Postoje mali molekuli koji proizvode bakterije i gljivice, a vežu se za pomoćni protein i zajedno s njim stvaraju kompleks koji se može zalepiti za ravne mete kao što je KRAS: „Evolucija nam ovde poručuje nešto na šta bi trebalo obratiti pažnju”.
Naučnici su godinama osmišljavali lek, tzv. „molekularni lepak”, koji oponaša taj proces i blokira rečeni protein. Pred njima je sada grozničav rad da odgovore na nova pitanja: zašto lek u jednom trenutku prestane deluje i kako smanjiti toksičnost? Mnogi očekuju da će, kada se počne primenjivati kao prva linija obrane, učinci biti bolji. „U svetu raka gušterače vlada uzbuđenje. Imamo lek u obliku tablete s nuspojavama koje možemo kontrolisati, a pacijenti žive znatno duže. Možemo im ponuditi nešto što im daje slobodu da žive svoj život, umesto da svake sedmice dolaze na intravensku hemoterapiju”, izjavio je Mark O’Hara, onkolog sa Državnog univerziteta Pensilvanije. Put do izlečenja je dug, ali ovo je velik početak.
(Ilustracija Protein KRAS/ National Cancer Institute, National Institute of Health)
(Indeks)
