Brzi napredak čovečanstva doveo je do dubokog jaza između načina na koji naša tela i umovi funkcionišu i okruženja u kojem danas živimo, što je glavni uzrok sve učestalije anksioznosti, usamljenosti i gojaznosti, utvrđeno je novom naučnom studijom. Prema istraživanju naučnika iz Singapura, objavljenom u časopisu Behavioral Sciences, ljudska vrsta je evoluirala za život u malim, bliskim zajednicama i za reakciju na neposredne, opipljive opasnosti. Umesto toga, savremeni čovek izložen je prenaseljenim gradovima, neprekidnoj digitalnoj povezanosti i višestrukim pritiscima koji stvaraju konstantan osećaj takmičenja. Taj fenomen naučnici nazivaju evolucijskim neskladom.
„Stres, usamljenost i anksioznost često se tretiraju kao lični problemi ili posledica životnog stila. Međutim, oni mogu biti i odraz nesklada između okruženja u kojem živimo i uslova za koje su se naši umovi i tela razvijali”, objasnila je Sara Čen, psihološkinja za životnu sredinu sa Univerziteta za tehnologiju i dizajn u Singapuru (SUTD). Istraživači su istakli da su ljudski instinkti oblikovani u stotinama hiljada godina evolucije, a da zakazuju u okruženju stvorenom tokom poslednjih nekoliko stoleća. Dok je u prošlosti bilo lako razumeti sopstveni položaj u maloj grupi ljudi, danas se putem interneta neprekidno upoređujemo s dugim listama prijatelja, rođaka, poznatih ličnosti, pa i potpunih stranaca.
„Rivalstvo i takmičenje nisu novost, ali ih moderni život čini konstantnim. Evolucijska perspektiva pomaže nam da shvatimo zašto tako snažno reagujemo na poređenje i strah od zaostajanja, čak i kada ti signali dolaze od stranaca sa ekrana, a ne iz naše neposredne zajednice”, istakao je istraživač i psiholog Hoze Jong sa Univerziteta Džejms Kuk u Singapuru. Situaciju dodatno pogoršavaju udruženi efekti globalnih izazova – od klimatskih promena i ekonomskih nestabilnosti, do pandemija i tehnoloških potresa poput napretka veštačke inteligencije, što naučnici definišu kao stanje polikrize. U studiji je navedeno da rastući troškovi života i ekonomska nejednakost pojačavaju osećaj finansijske i statusne nesigurnosti. To ljude gura ka sagorevanju na poslu (burnout), smanjuje želju za pomaganjem drugima i stvara začarani krug koji produbljuje društvenu takmičarsku atmosferu.
Ranija istraživanja takođe potkrepljuju ove tvrdnje, ukazujući na to da pretrpani urbani život stvara stalni osećaj napada u našem organizmu, pri čemu moderna kultura trenutno ima veći uticaj na čoveka od same prirodne evolucije. Naučnici to nazivaju hipotezom o socijalno-evolucijskom neskladu i takmičenju (SEMCH) i veruju da bi njeno razumevanje moglo pomoći u rešavanju vodećih psiholoških nevolja današnjice. Ključ nije u odustajanju od tehnološkog napretka, već u prilagođavanju okruženja ljudskoj prirodi:
- Urbano planiranje: Gradovi se moraju projektovati tako da budu manje zagušujući i manje opterećujući za svakodnevni život, a uvođenje zelenih i prirodnih površina predstavlja prvi korak.
- Digitalni prostori: Aplikacije i društvene mreže treba oblikovati tako da smanjuju, a ne da podstiču osećaj nadmetanja.
Autori studije u narednoj fazi planiraju terenska istraživanja da testiraju kako promene u okruženju direktno doprinose boljem fizičkom i psihičkom zdravlju ljudi. „Moramo kreirati rešenja u korist, a ne protiv naše evoluirane ljudske prirode”, zaključio je Jong, a piše portal Science Alert.
(Ilustracija Shutterstock)
(Kliks)
