Milioni žena obolelih od najčešćeg oblika raka dojke mogli bi uskoro biti pošteđeni iscrpljujuće hemoterapije zahvaljujući revolucionarnom genomskom testu. Rezultati velikog međunarodnog ispitivanja bi iz temelja promeniti lečenje širom sveta, piše The Guardian. Lečenje uobičajeno započinje hirurškim uklanjanjem tumora. Nakon toga se pacijentkinjama često preporučuje hemoterapija da se smanji rizik od povratka bolesti. Međutim, to nosi i teške nuspojave koje su fizički i emocionalno iscrpljujuće, poput gubitka kose, osipa, mučnine, nesanice i hroničnog umora. Pojedine žene suočavaju se i s trajnim posledicama koje menjaju život, kao što su neplodnost, kognitivna oštećenja ili prerana menopauza.
Naučnici su sada smislili genomski test koji može precizno da otkrije kome je hemoterapija zaista potrebna. U sklopu međunarodnog ispitivanja, koje je vodio Univerzitet Koledž u Londonu, praćeno je više od 4.000 pacijentkinja s novodijagnostidikovanim rakom dojke u Velikoj Britaniji, Norveškoj, Švedskoj, Australiji, Novom Zelandu i na Tajlandu. Ispitivanje je obuhvatilo 4.429 obolelih žena starijih od 40 godina s hormonski pozitivnim rakom dojke, koji čini do 80% svih slučajeva te bolesti.
Učesnice su bile podeljene u dve grupee. U prvoj, kontrolnoj, imale su standardno lečenje – hemoterapiju, a zatim hormonsku terapiju. U drugoj su lekari odluku donosili na temelju genomskog testa. Obolele s visokim rizikom su, prema testu, primile i hemoterapiju i hormonsku terapiju, a s niskim su lečene samo hormonskom terapijom. Pet godina nakon toga rezultati su pokazali gotovo identične ishode. U grupi koja je primala hemoterapiju 95% bilo ih je živo i bez povratka bolesti. U grupi u kojoj su neke preskočile hemoterapiju postotak je iznosio 94%. Podaci sugeririšu da kod pacijentkinja s niskim rizikom hemoterapija ne donosi gotovo nikakvu dodatnu korist, što znači da je mogu sigurno izbeći, a time i sve teške nuspojave.
„Ispitivanje odgovara na dugogodišnji izazov u lečenju raka dojke: kako prepoznati koja obolela doista ima koristi od hemoterapije, a koja ne. Naši rezultati pokazuju da mnoge pacijentkinje mogu izbeći hemoterapiju bez straha da će to ugroziti ishod lečenja”, izjavio je profesor Rob Stejn, glavni istraživač i onkolog sa Univerziteta Koledž. „Ovo je važan i značajan korak ka personalizovanom lečenju. Uspešno smo iskoristili biologiju tumora za donošenje odluka, umesto da se oslanjamo isključivo na tradicionalne kliničke pokazatelje.” Profesor Ijan Mekferson, korukovodilac istraživanja sa Univerziteta u Glazgovu, naglasio je da pomenuti nalazi menjaju dosadašnju praksu, ističući da se bezbedno može smanjiti primena hemoterapije.
U pitanju je, inače, test Prosigna koji proizvodi dijagnostička kompanija Veracyte. On analizira aktivnost 50 gena u tumorskom tkivu da odredi molekularni podtip raka i izračuna rizik od povratka bolesti u sledećih deset godina. Zanimljivo je da je u studiji, koja je finansirana i javno i privatno, učestvovao i manji broj muškaraca, no uzorak je suviše malen za donošenje pouzdanih zaključaka.
(Ilustracija Shutterstock)
(Indeks)
