PANDORINA KUTIJA

PRETI NAM FOSFOGEDON

840 pregleda
Shutterstock

Proces ispiranja fosfatnih đubriva s polja zajedno sa otpadnim vodama, koje se zatim ulivaju u reke, jezera i mora, rezultira rasprostranjenim cvetanjem algi i stvaranjem vodenih mrtvih zona što ugrožavaju riblji fond.

Preti nam fosfogedon, upozoravaju naučnici, izražavajući bojazan da bi zloupotreba fosfora mogla rezultirati nestašicom fosfatnih đubriva koja bi poremetila proizvodnju hrane u svetu.Preterana upotreba fosfora iscrpljuje zalihe koje su ključne za globalnu proizvodnju hrane, pridonoseći klimatskoj krizi, prenosi engleski list The Guardian.

Proces ispiranja fosfatnih đubriva s polja zajedno sa otpadnim vodama, koje se zatim ulivaju u reke, jezera i mora, rezultira rasprostranjenim cvetanjem algi i stvaranjem vodenih mrtvih zona što ugrožavaju riblji fond, naglasili su naučnici. Osim toga, preterana upotreba ovog hemijskog elementa povećava oslobađanje metana širom planete, istovremeno uplivišući na pojačano globalno zagrevanje i na sve veću klimatsku krizu koju uzrokuje emisija gasova staklene bašte.

Dosegli smo kritičnu tačku. Možda bismo uspeli da se vratimo na staro, no sada se doista moramo pribrati i na mudriji način početi koristiti fosfor. Ne napravimo li to, suočićemo se s katastrofom koju smo nazvali fosfogedonom”, rekao je profesor Fil Hejgart sa Univertuteta Lankaster.Na Zemlji nema života bez fosfora.”

Svake godine u svetu se proda oko 50 miliona tona fosfatnog đubriva. Ta količina igra ključnu ulogu u ishrani osam milijardi stanovnika naše planete. Veća nalazišta fosfora nalaze se u samo nekoliko zemalja: najvećim količinama raspolažu Maroko i zapadna Sahara, Kina je drugo najveće nalazište, a Alžir treće.

Ovaj hemijski element je 1669. otkrio nemački naučnik Henig Brant, koji ga je izdvojio iz urina. Pokazalo se da je neophodan za život. Kosti i zubi većinom su izgrađeni od minerala kalcijumovog fosfata, jedinjenja dobijenog iz njega, a ovaj fosfor postoji u našoj DNK i u ćelijskim im membranama.Jednostavno rečeno, na Zemlji nema života bez fosfora”, objasnila je profesorka Peni Džons sa Univerziteta Bristol.

Globalni značaj fosfora je u upotrebi – on pomaže rastu useva. Svake godine u svetu se proda oko 50 miliona tona fosfatnog đubriva. Ta količina igra ključnu ulogu u ishrani osam milijardi stanovnika naše planete. Veća nalazišta fosfora nalaze se u samo nekoliko zemalja: najvećim količinama raspolažu Maroko i zapadna Sahara, Kina je drugo najveće nalazište, a Alžir treće.

Sve veći pritisak na nalazišta izaziva bojazan stručnjaka da bi se svet za nekoliko godina mogao suočiti sa smanjenjem zaliha fosfora, ostavljajući mnoge nacije da se bore za nabavku da bi prehranile stanovništvo. Ovakva predviđanja zabrinjavaju brojne analitičare, koji se boje da bi nekoliko kartela uskoro moglo kontrolisati većinu svetskih zaliha, ostavljajući zapad vrlo ranjivim na skok cena.Rezultat bi bio sličan naftnoj krizi iz sedamdesetih godina prošlog stoleća.

Analitičari kažu da se rasipnički ponašamo u korišćenju fosfata na poljima. Đubrivo koje se s njih ispire i ispuštanje otpadnih voda bogatih fosforom rezultiraju zagađenjem vode u velikim razmerama i utiču na štetno cvetanje algi.Ovim problemom pogođena su i neka od najvećih slatkovodnih područja sveta, među kojima su Bajkalsko jezero u Rusiji, Viktorijino jezero u Africi i severnoameričko jezero Eri. Cvetanje u Eriju poslednjih godina je rezultiralo potpunim zagađenjem pijaće vode.

Jednako kao na kopnu, fosfati pomažu i rastu vodenih biljaka, čiji rast guši cvetanje algi, pa se na tim područjima formiraju mrtve zone. A takve krize dovode do dodatnih ekoloških problema. Klimatske promene znače da će biti više cvetanja algi po jedinici onečišćenja fosfatima zbog toplijih vremenskih uslova”, izjavio je profesor Brajan Spirs iz britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju u Midlotijanu.

„Problem je u tome što kad ta alga umre, ona se može raspasti i početi da ispušta metan. Dakle, porast cvetanja značiće da će se u atmosferu upumpati više metana, a metan je 80 puta snažniji od ugljen-dioksida kada je posredi zagrevanje atmosfere. To je razlog za istinsku zabrinutost”, zaključio je Spirs.

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar