ŠAPUTANJE NERAVA

VERUJEM, DAKLE (TO) SLUŠAM

177 pregleda
Getty Images

Na izvoru većine zabluda: Zašto ljudi obraćaju pažnju samo na informacije koje žele čuti?

Širenje dezinformacija putem interneta postala je prava pošast u novije vreme, a pandemija novog koronavirusa samo ju je stavila u fokus. Zašto ljudi ignorišu većinu novih informacija i zašto biraju da slušaju samo ono što žele, otkrila je najnovija studija.Studija objavljena u znanstvenom časopisu European Economic Association, kojeg izdaje Oxford University Press, ukazuje na to da obično slušamo ljude oko sebe koji nam govore stvari u koje bismo hteli verovati i ignorišemo ljude koji nam govore stvari za koje bismo radije hteli da nisu istinite. Posledica toga je da ljudi koji slično razmišljaju čine se još pristranijima u međusobnoj razmeni uverenja.

Eksperiment je otkrio da su ljudi, koji su bili pesimistični u vezi s tim da su u visokointeligentnoj grupi, postali znatno optimističniji kad su uverenja izmenjivali s optimističnim parom.

Bilo bi razumno da ljudi donose odluke isključivo na temelju dokaza i iskustva, no prethodna istraživanja pokazala su da donosioci odluka imaju motivisana uverenja”. Naime veruju u stvari delimično i zbog toga što žele da te stvari budu istinite. Motivisana uverenja (kao i razumevanje koje vodi ka njima) mogu stvoriti ozbiljne pristranosti. Pretpostavljalo se da su motivisana uverenja objašnjenje za širenje dezinformacija putem interneta. Takva uverenja mogu isto tako objasniti i kretanja na finansijskom tržištu.

Postoji mnoštvo dostupnih objektivnih informacija u vezi sa finansijskim tržištima, no ipak grupno donošenje odluka i podsticanje (za primer kretanje Game Stop deonica početkom 2021) mogu rezultirati takozvanim balonima i stvaranjem finansijske nestabilnosti.Naučnici su koristili laboratorijske eksperimente da bi istražili postaju li takve pristranosti u verovanjima drastičnije kad ljudi međusobno razmenjuju takva uverenja.

Spajali su parove na osnovu njihovih rezultata na testovima inteligencije, tako da su oba učesnika imala ili natprosečnu ili ispodprosečnu inteligenciju. Ispitanici su nakon sparivanja razmenjivali uverenja o predlogu za koji su obe strane želele verovati da je istinit – da su oboje u grupi visoke inteligencije.Eksperiment je otkrio da su ljudi, koji su bili pesimistični u vezi s tim da su u visokointeligentnoj grupi, postali znatno optimističniji kad su uverenja izmenjivali s optimističnim parom.

Ukupno gledano, rezultati ukazuju da se pojačavanje pristranosti događa zato što ljudi selektivno dodeljuju veću veću informacijsku vrednost socijalnim signalima koji podupiru njihovo verovanje.

S druge strane, optimistična osoba uglavnom nije menjala svoja uverenja ako je s druge strane bila pesimistična osoba. Taj efekat pokazao se posebno snažnim za učesnike studije koji su se nalazili u grupi sa ispodprosečnom inteligencijom, gde je rezultirao posebno jakim pristranostima.Ukupno gledano, rezultati ukazuju da se pojačavanje pristranosti događa zato što ljudi selektivno dodeljuju veću informacijsku vrednost socijalnim signalima koji podupiru njihovo postojeće verovanje.

Na polovici eksperimenta, međutim, istraživači su dobrovoljcima dali nepristranu informaciju o tome u kojoj se IQ grupi nalaze i to se pokazalo vrlo delotvornim u uklanjanju pristranosti koja je bila posledica inicijalne razmene uvjerenja. Ti rezultati stoga sugerišu da pružanje nepristranog, pouzdanog izvora informacija može smanjiti motivisana uverenja.

Ovaj eksperiment podupire mnoštvo popularnih sumnji u vezi sa tim zašto pristrasna uverenja postaju sve gora u doba interneta. Primamo mnogo informacija putem društvenih mreža i ne znamo previše o kvalitetu tih informacija. Kao rezultat toga često smo primorani sami donositi zaključke o tome koliko su tačne razne opcije i izvori informacija i koliko im možemo dati poverenja. Naši rezultati sugerišu da ljudi rešavaju tu zavrzlamu tako što dodeljuju kredibilitet izvorima koji im govore ono što žele čuti, a to može stvoriti pristranost zbog motivisanog zaključivanja koje s vremenom postaje sve lošije, ističe Rajan Oprea, jedan od autora studije.

(Izvor Zimo)

O autoru

administrator

Ostavite komentar