Na Suncu se pojavila još jedna ogromna rupa. To je koronalna šupljini, području gde je korona tamnija, hladnija i ima manju gustoću plazme. Ta šupljina je često izvor jakih solarnih vetrova, pojave koja odnosi čestice sa zvezde i zasipa druga nebeska tela u Sunčevom sistemu, pored ostalih našu planetu. Vetrovi mogu naštetiti satelitima, a stvoriti neverovatno blistave aurore. Ovo je druga koronalna šupljina u proteklih nekoliko dana. Taman kada je prva počela da se okreće od nas, pojavila se nova. Prethodna je imala 30 puta veći prečnik od Zemlje, dok je ova nešto manja – od 18 do 20.
Koronalne šupljine su prilično česta pojava, ali se obično formiraju na polarnim polatnim Sunca, odakle šibaju vetrove u daleki svemir. No, kako se naša zvezda približava solarnom maksimumu, povećava se verovatnoća da će se pojaviti u blizini ekvatora. Solarni ciklusi imaju ogroman uticaj na Sunčev sistem, stručnjaci smatraju da su verovatno povezani sa solarnim magnetskim poljem.Otprilike svakih 11 godina Sunčevi magnetski polovi se okreću, severni postaje južni i obrnuto. To se podudara sa onim što je poznato kao solarni maksimum, kada Sunce izbacuje najviše baklji i koronalne mase (CME) i ima najviše pega.
Nakon toga dolazi razdoblje smirivanja, pa opet kreće solarni maksimum. Sada je naša zvezda upravo u toj fazi, 25. otkako se to beleži. „Budući da se šupljina formirala na ekvatoru, gotovo ćemo sigurno kroz par dana na Zemlji zabeležiti brzi solarni vetar”, rekao je za Business Insiderfizičar Metju Ovens sa Univerziteta Reding. Koronalne šupljine na neki način nalikuju sunčevim pegama. Oba fenomena su zapravo tamnija i hladnija područja od ostatka sunčevog diska. Za razliku od njih, sunčeve pege su područja u kojima je solarno magnetsko polje izuzetno jako, a magnetske linije iskrivljene.
Koronalne šupljine imaju slobodnije magnetske linije koje su otvorene i ne uvijaju se prema Suncu, omogućujući solarnom vetru da velikim brzinama (većim od 800 kilometara u sekundi) duva u svemirska prostranstva. „Ova koronalna šupljina nema posebno uzbudljiv oblik, a zanimljiva je zbog svojeg položaja”, kazao je fizičar Danijel Fečharensa Univerziteta Koledž u Londonu.
(Indeks)
