U SLICI U REČI

OPET NOBELOVAC, NAMERNO

340 pregleda

Ispašće da je „Galaksija baš navalila da juri nobelovce. Procenite to sami, poštovani čitaoci. Za svaki slučaj sačekajte još nekoliko brojeva, da nas ne ureknete. U junskom izdanju, 11. po redu otkako se ovaj naučni magazin otiskuje na hartiji, razgovarali smo s prof. dr Robertom Kerlom (SAD), jednim od trojice nobelovskih slavodobitnika za otkriće fulerena ili molekula S60.

Ako mene pitate, u korice smo smestili veoma zanimljive i neobične eseje. Slobodno se povedite za naslovima, a krajičkom oka i uha motrite na svog poštara. Čitamo se u septembru, a mi do tada moramo da objavimo i specijalno izdanje na engleskom ZEPTER’S NANOWORLD. Prvenac u koji smo utkali veliku nadu, a šaljemo ga na put u beli svet.

Treći smer: Nikada na reci nikad

Ili: kako sam na svoju ruku povezao dva odvojena događaja iz dalje i bliže prošlosti, a da bih potkrepio da je „Galaksija pre dve godine bila u pravu?

Stanko Stojiljković

(Raz)govornik: Ekskluzivno Mnoštvo fulerena

Termin definiše kategoriju čistih ugljenikovih jedinjenja koja sadrže paran broj ugljenikovih (C) atoma s poliedarskom strukturom koja se sastoji od tačno 12 petougaonih prstenova i parnim brojemšestougaonih prstenova. Neki fulereni imaju manje od 60 ugljenikovih atoma, a mnogi, mnogi imaju više od 60 ugljenikovih atoma. C60 je najmanji koji nije visoko reaktivan, a vrlo veliki fulereni ne mogu se rastvoriti u bilo kom poznatom rastvaraču, objašnjava u intervjuu za „Galaksiju nobelovac Robert Kerl iz SAD.

Stanko Stojiljković

Digitalni domoroci: Ekskluzivno Srpski RISC-V (ili Otvoreni hardver)

Dugi niz godina nije postojao dostojan slobodan i otvoren standard za skup instrukcija koji bi omogućio svakome, od samoukog entuzijaste do giganata poluprovodničke industrije, da bez skupocenih vlasničkih licenci napravi svoj procesor po meri i na njemu izvršava skoro sve programe koji postoje. Trojica naših profesora sa najboljeg državnog univerziteta na svetu uspeli su da globalnu slavu i uspeh jedne slobodne arhitekture posredno pretvore i u predmet interesovanja talentovanoj deci širom sveta, ali i nekim novim klincima u svojoj matici daju podstrek i primer da krenu njihovim stopama.

Vladimir Milovanović

Raspinjanje mudrosti: Bezvremeno vreme

Stvaranje sveta, ako ga je bilo, čin je koji se desio izvan njega, izvan naše prostorno-vremenske stvarnosti. Zato svaka teorija o postanku sveta, ma kakva bila naučna težina koja joj se daje, mora da sadrži i neke mitološke elemente. Drugim rečima, i teorije savremene fizike o postanku Univerzuma ne mogu da izbegnu, bar u nekom svom delu, mitološku konotaciju.

Ljubo Ristovski

Sinaptička veza: Nemoguća demokratija

Krupno filozofsko i sociološko pitanje jeste ostvarivanje demokratskog prava svih zainteresovanih grupa i pojedinaca pri odlučivanju o značajnim ekonomskim i političkim problemima. Teorema američkog nobelovca Keneta Eroua, matematičara ekonomiste, dokazuje da nije moguće odrediti funkciju društvenog blagostanja (odrediti grupni poredak alternativa), a da pritom budu ispunjeni sledeći uslovi: odsustvo diktature, suverenitet pojedinca, jednoglasnost (neprotivrečnost), potpunost i tranzitivnost i nezavisnost od nebitnih alternativa.

Mirko Vujošević

Podvizanje uma: Misliti = računati

Iako se nije u celosti ostvario, ovaj Lajbnicov san je stolećima služio kao inspiracija logičarima da se tim povodom, recimo, 2014. godine, 2.000 njih našlo na dvonedeljnom naučnom skupu u Beču, kao što je i dve godine kasnije, 38 eksperata, u jednom nemačkom zamku, raspravljalo o istome: o univerzalnom logičkom jeziku i opštim automatskim i interaktivnim metodama rasuđivanja.

Milan D. Tasić

Razmeravanje duše: Tektonska KRIZA

Kuda ide ovaj svet? – sve češće se pitamo. Kako smo, kroz razvoj nauke i tehnologije, sve više napredovali, napredovale su i naše moći stvaranja i razaranja materijalnog sveta koji nas okružuje. Duhovni nivo je gurnut u drugi plan; ali je i on stradao, možda čak i više u svojoj „neopipljivoj i nevidljivoj dimenziji. Konceptualizacija i intelektualizacija služe da zavaramo sebe da je moguće značenje stvarnosti obnoviti mimo tradicionalnog, duhovnog nasleđa čovečanstva i uprkos razarajućim dometima nauke i tehnologije.

Gordana Medić-Simić

Arhimedova tačka: Goldbah i ostale misterije

Pruski istoričar i matematičar Kristijan Goldbah pretpostavio je da se svaki prirodni broj veći od 5 može predstaviti kao zbir tri prosta broja, recimo 23=13+7+3. Čuveni švajcarski matematičar Leonard Ojler ju je pretočio u sledeću (poznatu i kao stroga Goldbahova hipoteza): Svi pozitivni parni prirodni brojevi veći od 2 mogu se predstaviti kao suma dva prosta broja. Ni do dana dašanjeg ona nije ni dokazana, ni opovrgnuta. Kako su se u odgonetanje upustili Šerlok Holms i dr Džon Votson?

Miodrag Petković

Zov budućnosti: Moral mašine

Paradigmatični predstavnik veštačke moralne nauke je računarstvo primenjeno u društvenim naukama gde se testiraju modeli socijalne interakcije u okviru eksperimenata u koje su uključeni ljudi. Razvoj dovoljno inteligentnih mašina koje mogu da procene uticaj sopstvenih postupaka na živa bića i da se ponašaju u skladu s tim predstavlja najvažniji zadatak sa kojim se suočavaju dizajneri veštački inteligentnih automata.

Petar Nurkić

Ekosofija: Nanooza među nama

Općenito, nedostaju rezultati produbljenih istraživanja navedenih čestica na ljudsko zdravlje i okoliš. Stoga je agresivno nasrtanje ekologista, naglašavajući utjecaj plastičnih čestica na zdravlje humanih bića, neopravdano. Naime, za sada nema dovoljno dokaza o njihovom utjecaju na zdravlje ljudskih bića.

Igor Čatić

Alhemija duha: Cogito, ergo Descartes

Jasno je – s renesansom(humanizmom) ponovo imamo zaokret s teoloških na antropološka pitanja. Takav zaokret doneće niz društvenih promena i otkrića, kako na teoretskom, tako i na praktičnom polju. Čovek se konačno oslobodio hrišćanskih stega i postao samostalni istraživač (ljudske) prirode.Ovo „oslobođenje evropske misli je dobrim delom uticalo i na shvatanja Renea Dekarta. Ipak, videćemo, on se nikada nije u potpunosti oslobodio hrišćanstva.

Ivan Vučković

Teslianum: Ljubičasto isceljenje

Savremena istraživanja psihosomatskih bolesti izazvanih stresom ukazuju na neophodnost primene holističkih metoda, orijentisanih na lečenje čoveka kao celine, a ne bolesti kao simptoma poremećaja te celine, dovodeći poslednjih decenija do brzog razvoja integrativne medicine [6] i transpersonalne psihologije.

Dejan Raković

Virtuelni raj: Netremično oko(Ili skloništa za digitalni narod)

Grubo smo probuđeni u svetu nadzora, globalnog i neuklonjivog. Hana Arent nas može pomalo utešiti zapažanjem da „drevna rimska predstava o privatnosti nije privatna kako to mislimo, već je privremeno utočište od poslova republikei daje čovek koji je živeo samo privatnim životom… nije smatran potpuno ljudskim”.

Goran Stanković

Liliputanija: Zubi sa osmehom

Nanostomatologija koristi napredne biomaterijale jedinstvenih fizičkih, hemijskih i bioloških sposobnosti, uglavnom pripisivanih odnosu površine i volumena nanomaterijala u poređenju s makro ili mikro materijalima. Koriste se nanočestice, kvantne tačke, fulereni, grafeni, nanovlakna, nanožice, nanocilindri, nanoprevlake, nanoslojevi i sekundarni nanoobjekti.

Esad Kučević

U zdravom duhu: Ravnopravne u teretani

Rezultati do kojih smo došli pokazali su da žene koje se bave pauerliftingom, kao i one koje su u ovakav trening uključene zbog opšte fizičke pripremljenosti,imaju veću debljinu zida i masu leve komore srca u odnosu na sedentarne osobe. Razlike u srčanoj strukturi u odnosu na sedentarne bile su očigledne bez obzira na razlike u programima treninga sa spoljašnjim opterećenjem.

Emilija Stojanović

Dragan Radovanović

Zov budućnosti: Sveti gral AI

Kao i svaka tehnologija, veštačka inteligencija ima dobre i loše strane. Ovo je, između ostalog, jedan od razloga zašto je sve više pokreta koji zagovaraju zabranu njenog korišćenja u oblasti naoružanja i ratovanju. Postoji veliki broj organizacija, kao što je OpenAI, koje se bore za demokratizaciju veštačke inteligencije i njene fer primene, da bi celo društvo imalo korist.

Luka Jakovljević

Sklapanje pamćenja: Plovidba Ilijadom

Nastavljajući kroz Homerove epove, razmotrićemo možemo li nešto zaključiti iz načina dolaska na trojansko ratište, kako sa ahejske tako i sa trojanske strane. Da vidimo ko je jahao, a ko išao peške. Ko je plovio morem, a ko samo „Ilijadom.

Ranko Bošnjak

Sijalica u glavi: Mpemba zamrzava

Voda u relativno uzanom temperaturnom pojasu od 100°C postoji u sva tri agregatna stanja: gasovito-vodena para, tečno i čvrsto-led, i to u ambijentu temperatura atmosfere (od tropskih vrućina do ciče zime), te su ljudi na osnovu predrasuda zapazili „čudno ponašanje vruće vode! Ali, priroda nema predrasude!

Radovan Đukić

Avanture tastature: Marfi u sitne sate

Svako je ponekad pomislio na nezgodnu situaciju u kojoj noću dolazi kući i shvata da nema ključ, niti ikoga ko bi mu otvorio vrata. Ako je kuća pametna, vrata možete da otvorite i karticom, telefonom, možda i otiskom prsta – verovatnoća da sve to bude nedostupno je zaista mala. Ali Marfijevi zakoni najbolje funkcionišu u zoni najmanjih verovatnoća…

Dejan Ristanović

U zdravom duhu: Začinjeno elektronima

Da bismo sprečili da se izgube hranljive materije i vitamini, moramo atome kiseonika da snabdemo elektronima da bismo ih učinili stabilnijim. Ovo se mo že postići stvaranjem blage hladne plazme elektrona, koju generišemo propušta njem struje kroz sadržaj u ZEPTER posuđu. Drugim rečima, dodajemo elektrone koje kiseonik u hrani ili piću zahteva.

Borivoje Protić

Mijat Lalić

Asimovljev soj: STRAH

Veselin Gatalo

 

O autoru

administrator

Ostavite komentar