EKOSOFIJA

BOGATI RASIPAJU VODU

173 pregleda
Getty Images

Novo istraživanje tvrdi: Troše toliko da to ugrožava globalno snabdevanje.

Potražnja za vodom raste alarmantnom brzinom širom sveta, naročito u urbanim područjima, naglašavaju naučnici tvrdećo da se neproporcionalna količina koju koriste najbogatiji u društvu mora smanjiti da bi se namirila buduća potražnjaPrema izveštaju Ujedinjenih nacija, 2,4 milijarde ljudi živi u gradovima koji bi se mogli bi se suočiti s nestašicom vode 2050. godine, što je ogroman porast u odnosu na 933 miliona 2016. godine. Niz činilaca uzrokuje pogoršanje, uključujući klimatske promene i rastuće urbano stanovništvo.

Ozbiljne nestašice vode već se javljuju u nekim zemljama. U Kejptaunu, gradu Južnoafričke Republike, suša od 2015. do 2018. godine dovela je do toga da su količine skladišta vode u gradu pale na samo 12,3 posto uobičajenih. Stanovnicima je rečeno da ograniče potrošnju da bi izbegli dan kada će gradske zalihe nestati, koji se još naziva nulti dan”.

Prekomerna potrošnja među najbogatijima je neodrživa za globalne zalihe vode i treba je smanjiti, poručuje na kraju švedska naučnica.

Međutim, kako na potražnju vode utiče njeno neravnomerno korišćenje, pitanje je koje je slabo proučeno, ističe Elisa Saveli sa Univerziteta Upsala u Švedskoj. Da bi saznali više, ona i kolege su modelirali potrošnju vode u različitim socioekonomskim grupama Kejptauna pre i u toku suše. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Sustainability.

Grupe su se temeljile na gradskom popisu iz 2020. godine, koji je 1,4 posto stanovništva svrstao u elitu, 12,3 posto u više srednje građanstvo, 24,8 posto u niže srednje građanstvo, 40,5 posto u niže građanstvo i 21 posto u neformalno stanovništvo. Naučnici su zatim modelirali korišćenje vode za pet grupa prema prosečnoj potrošnji u domaćinstvu kroz intervjue i tzv. fokus grupe.Pre suše, žitelji u elitnim i višim srednjim grupama po prihodima činili su procenjenih 51 posto potrošnje vode u gradu, uprkos tome što su predstavljali tek 13,7 posto gradskog stanovništva. Za upoređenje, utvrđeno je da oni s nižim primanjima i neformalni, odnosno 61,5 posto gradskog stanovništva, utroši samo 27 posto gradske vode.

Elisa Saveli kaže da postoji nekoliko razloga zašto najbogatiji u potroše toliko vode.Mnogi imaju bazene, za koje je potrebno puno vode. Imaju i lepe vrtove koje treba redovno navodnjavati”, objašnjava švedska naučnica. Slični obrasci se verovatno pojavljuju i u drugim vrućim gradovima s velikom socioekonomskom nejednakošću, poput Barselone u Španiji, Sao Paola u Brazilu i Čenaija u Indiji. Z toku suše u Kejptaunu njen tim je otkrio da su sve socioekonomske grupe smanjile potrošnju vode, ali i da će oni s najnižim prihodima veroatnije imati problema za osnovne potrebe, poput kuvanja, u poređenju sa žiteljima s najvišim prihodima.

Verovatnije je da su bogatije grupe imale pristup privatnim izvorima, poput flaširane vode i privatnih bunara. Preterano korišćenje ovih bunara može iscrpeti podzemne slojeve vodonosnih stena koje prenose vodu do izvora, što bi moglo pogoršati buduće suše, naglašava Saveli. Istraživanje je, takođe, pokazalo da ako klimatske promene povećaju prosječnu temperaturu Kejptauna za dva Celzijusova stepena, to bi moglo dovesti do većeg iskorišćavanja privatnih bunara među najbogatijem sloju društva.

Na temelju ovih rezultata, kreatori politika više ne bi trebalo samo da analiziraju potrošnju vode za celokupno stanovništvo grada, ističe Saveli. Takođe bi trebalo da izbegavaju opšta pravila u štednji koja mogu neproporcionalno uticati na najugroženije, ističe ona, i dodaje da, nažalost, veroatno nema jednostavnih rešenja za neravnomernu potrošnju vode u gradovima.Prekomerna potrošnja među najbogatijima je neodrživa za globalne zalihe vode i treba je smanjiti, poručuje na kraju švedska naučnica.

(N1)

O autoru

administrator

Ostavite komentar